| SVEUČILIŠTE U RIJECI | |
![]() |
STUDIJ TEHNOLOGIJE |
| ODJEL ZA POMORSTVO |
Student se upisuje u statusu redovitog studenta.
Sveučilište utvrđuje za svaki studij:
- broj studenata koji studiraju uz potporu Ministarstva;
- broj studenata koji sami plaćaju studij.
Ministarstvo znanosti i tehnologije utvrđuje visinu školarine za studente koji sami plaćaju svoj studij
(u školskoj godini 1998./99. školarina je 6.000,oo Kn) Ovi studenti kod upisa u I. godinu sklapaju ugovor s visokim učilištem u kojem će se utvrditi obveza plaćanja studija za vrijeme cjelokupnog trajanja studija.
PRAVO UPISA
Pravo upisa na studij imaju pod jednakim uvjetima državljani Republike Hrvatske, pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, te strani državljani i osobe bez državljanstva trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj.
RAZREDBENI POSTUPAK
Izbor između pristupnika obavlja se putem razredbenog (klasifikacijskog) postupka.
Razredbeni postupak temelji se na vrednovanju uspjeha pristupnika:
- iz svih razreda srednje škole i uspjeha na završnom ispitu (maturi),
- iz hrvatskog jezika, matematike i fizike;
- provjeri znanja pismenim putem, testom iz matematike, fizike i engleskog jezika.
Provjera znanja u prvom upisnom roku održat će se u prvoj polovici srpnja, a u drugom upisnom roku u prvoj polovici rujna.
PRIJAVA ZA RAZREDBENI POSTUPAK
Uz prijavu za razredbeni postupak treba priložiti sljedeće dokumente:
a) Dokaz o hrvatskom državljanstvu, (Hrvati koji nisu državljani Republike Hrvatske prilažu dokaz o hrvatskoj narodnosti).
b) Rodni list
c) Svjedodžbe o završnom ispitu (maturi) i svjedodžbe svih razreda srednje škole.
Pristupnici koji su srednju školu završili u inozemstvu prilažu i rješenje o priznavanju istovrijednosti svjedodžbi koje izdaje Ministarstvo prosvjete i sporta, sve svjedodžbe stečene u inozemstvu i uvjerenje o položenom ispitu iz hrvatskog jezika.
d) Dokaz o uplati troškova razredbenog postupka
Pristupnik koji se prijavljuje na više studija predaje originalne dokumente na jednom visokom učilištu, a na drugom visokom učilištu predaje prijepis ili preslike uz uvjerenje visokog učilišta kojem je predao glavne dokumente.
Prijava za prvi razredbeni postupak nosi se krajem lipnja 1999.
Prijava za drugi razredbeni postupak podnosi se početkom rujna 1999.
PROGRAM MATEMATIKE
1. Aritmetika i algebra
Razlomci obični i decimalni. Operacije s razlomcima. Operacije s općim brojevima. Rastavljanje binoma na faktore. Potenciranje binoma. Binomni poučak. Racionalizacija nazivnika. Kompleksni brojevi. Operacije s kompleksnim brojevima. Omjeri i razmjeri.
Postotni račun. Jednadžbe. Linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom. Sustavi linearnih jednadžbi. Kvadratne jednadžbe. Jednadžbe višeg stupnja koje se svode na kvadratne. Logaritamske i eksponencijalne jednadžbe.
2. Geometrija, Planimetrija i stereometrija
Trokut. Teoremi i sukladnosti i sličnosti trokuta. Četiri karakteristične točke trokuta. Površina i opseg trokuta. Konstrukcije trokuta. Četverokuti i mnogokuti. Kružnica i krug. Kutovi u kružnici. Tangenta i normala na kružnicu. Površina i opseg kruga. Dijelovi kružnice. Kružni isječak i kružni odsječak.
Prizma. Volumen i oplošje prizme. Kvadrat. Kocka. Piramida. Volumen i oplošje piramide. Stožac. Volumen i oplošje valjka. Stožac. Volumen i oplošje stošca. Krnji stožac. Kugla. Volumen i oplošje kugle i dijelovi kugle. Kuglin sloj i isječak. Rotacione plohe i tijela.
3. Trigonometrija
Definicije trigonometrijskih funkcija. Trigonometrijske funkcije u pravokutnom trokutu. Proširenje definicija trigonometrijskih funkcija. Svođenje na prvi kvadrant. Računanje kutova iz zadanih vrijednosti i trigonometrijskih funkcija. Trigonometrijske funkcije zbroja i razlike kutova. Trigonometrijske funkcije dvostrukog i polovičnog kuta. Zbroj razlika trigonometrijskih funkcija predočeni umnoškom. Umnožak trigonometrijskih funkcija predočen u obliku zbroja i razlike. Rješavanje kosokutnih trokuta. Sinusov poučak. Kosinusov poučak. Trigonometrijske jednadžbe.
4. Analitička geometrija
Pravokutnik koordinatni sustav u ravnini. Udaljenost dviju točaka. Dijeljenje dužine u zadanom omjeru. Površina trokuta. Pravac. Eksplicitni, implicitni, segmentni i normalni oblik pravca. Jednadžba pravca kroz dvije zadane točke. Paralelnost i okomitost pravca. Kut između dva pravca. Udaljenost točke od pravca. Simetrala kuta. Krivulje drugog reda. Kružnica, elipsa, parabola i hiperbola. Tangente i normale na krivulje drugog reda. Približne konstrukcije elipse.
Literatura:
Svetozar Kurepa: matematika 1: udžbenik za prvi razred srednje škole.
Aleksandra Kurepa, Svetozar Kurepa: Matematika 2: udžbenik za drugi razred srednje škole
Svetozar Kurepa: Matematika 3: udžbenik za treći razred srednje škole
Pavković-Veljan: Matematika 1: zbirka zadataka
Branimir Dakić: Matematika 2: zbirka zadataka
Pavković-Svrtan-Veljan: Matematika 3: zbirka zadataka
Boris Apsen: Repetitorij elementarne matematike
Boris Apsen: Riješeni zadaci elementarne matematike
PROGRAM FIZIKE
1. Mehanika
Jedinica mjerenja i sustavi jedinica. Kinematika materijalne točke. Jednoliko gibanje po pravcu. Nejednoliko gibanje po pravcu. Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu. Slobodni pad. Gibanje po krivulji. Jednoliko gibanje po kružnici. Složena gibanja. Dinamika materijalne točke. Newtonovi aksiomi mehanike. Masa i težina tijela. Impuls sile i količine gibanja. Zakon održavanja količine gibanja. Slaganje i rastavljanje sila. Trenje. Rad i energija. Snaga. Zakon o održanju energije. Inercijalni i akcelerirani sustavi. Centrifugalna i centripetalna sila. Opći zakon gravitacije. Geocentrični i heliocentrični sustav. Kepplerovi zakoni. Newtonov zakon gravitacije. Hidromehanika. Hidrostatski tlak. Uzgon. Arhimedov zakon. Jednadžba kontinuiteta. Bernoullieva jednadžba. Čvrstoća. Osnovna naprezanja.
2. Toplina
Molekularni sustav materije. Veličina i masa molekula. Molekularne sile. Gibanje molekula. Unutarnja energija. Hookeov zakon. Površinska napetost kod tekućina. Kapilarnost. Molekularni sustav plinova. Količina topline i rad. Pojam temperature i topline. Provođenje topline. Promjena unutarnje energije radom. Prvi zakon termodinamike. Određivanje specifične topline. Promjene stanja plina. Tlak plina. Izotermna, izobarna i izohorna promjena stanja plina. Kelvinova apsolutna ljestvica temperature. Jednadžba stanja plina. Rad plina pri širenju. Carnotov kružni proces. Drugi zakon termodinamike. Promjena agregatnih stanja. Taljenje i skrućivanje. Isparivanje. Svojstva pare. Kondenzacija. Vlaga zraka. Likvefacija. Sublimacija.
3. Elektricitet
Elektrostatika struktura atoma. Osnove elektronske teorije. Coulombov zakon. Električno polje. Jakost polja. Potencijal. Napon. Kapacitet. Kondenzatori. Spajanje kondenzatora. Osnovni pojmovi o električnoj struji. Izvori struje. Strujni krug. Jakost struje. Ohmov zakon. Zakon električnog otpora. Serijsko i paralelno spajanje vodiča. Kirchoffovi zakoni. Rad i snaga struje. Elektricitet i kemija. Elektrolitička disocijacija. Elektroliza. Faradeyevi zakoni. Elektromagnetizam. Magneti i magnetsko polje. Oerstedov pokus i Laplaceov zakon. Gustoća magnetskog toka. Lorenzova sila. Sila na vodiču u magnetskom polju. Jedinica za jakost električne energije. Elektromagnetska indukcija. Izmjenične struje. Titrajni krug. Elektromagnetski val. Intenzitet električnog magnetskog vala.
4. Optika
Osnovni zakoni optike. Zakon o pravocrtnom širenju svjetlosti. Zakon neovisnosti snopova. Zakon refleksije svjetlosti. Zakon refrakcije svjetlosti. Teorije o prirodi svjetlosti. Optička rešetka. Polarizacija svjetlosti. Svjetlost kao elektromagnetski val. Disperzija svjetlosti. Infracrvene, ultraljubičaste i rentgenske zrake. Korpuskularna priroda svjetlosti. Fotoelektrični efekt. Flourescencija. Dualna priroda svjetlosti. Fotoelektrični efekt. Flourescencija. Dualna priroda svjetlosti.
5. Fizika atoma
Bohrov model. Spektar vodikovog atoma. Vrste spektra. Nuklearna fizika. Jezgra atoma. Izotopi. Spektrograf masa. Radioaktivnost. Nuklearne reakcije. Energija vezanja jezgre. Nuklearna fisija. Nuklearna fuzija. Korištenje nuklearne energije.
Literatura:
Vernić-Mikuličić: Vježbe iz fizike
Mikuličić-Vernić-Varičak: Zbirka zadataka iz fizike
Kulišić-Eterović: Zadaci iz fizike za srednje škole
Kulišić-Knapp: Zbirka zadataka iz fizike s klasifikacijskih ispita za VI. VII. stupanj škola elektrometalske struke
Šporer-Kuntović: Repetitorij fizike
PROGRAM ENGLESKOG JEZIKA
Provjera znanja temelji se na poznavanju standardnog programa uečnja engleskog jezika u osnovnoj i srednjoj školi (osam godina učenja).
Osnovna literatura za pripremu:
Grgić-Brihta: Engleska gramatika za svakoga, Školska knjiga, Zagreb.
R.Filipović: An Outline of English Grammar, Školska knjiga, Zagreb
RAZREDBENI ISPIT
Razredbeni ispit započinje predajom PRIJAVE za upis na sveučilišni studij. Prijavi se prilažu dokumenti propisani natječajem.
Na razredbenom (klasifikacijskom) ispitu na Odjelu za pomorstvo sveučilišta u Rijeci provjerava se znanje iz tri programa: MATEMATIKE, FIZIKE I ENGLESKOG JEZIKA koji se temelje na poznavanju standardnih programa srednje škole.
Na ispitu se mogu koristiti logaritamske tablice i džepno računalo. Pristupnik treba donijeti na ispit osobnu iskaznicu, a strani državljanin putovnicu. Pribor potrebit za ispitni programa dužan je donijeti pristupnik, a ispitni papir dobit će od dežurnog nastavnika.
N A T J E Č A J
za upis studenata u šk.god. 1999/2000.
ODJEL ZA POMORSTVO SVEUEILIŠTA U RIJECI
51000Rijeka, Studentska 2, tel: 051/338411 int.133 ili 134,
Žiro račun 33800-609-180 poziv na broj 141-
II. Prijave za razredbeni postupak
Prijave za razredbeni postupak primaju se za prvi razredbeni rok do 02. srpnja 1999. godine, a za drugi razredbeni rok od 01. do 03. rujna 1999. godine. Prijave se predaju osobno ili preporučenom pošiljkom na adresu: Odjel za pomorstvo Sveučilišta u Rijeci, Studentska 2, 51000 Rijeka.
III. Razredbeni postupak
Svi pristupnici koji se prijave na natjeeaj za upis podliježu razredbenom postupku kojim se obavlja izbor pristupnika za studij. Razredbeni postupak obuhvaaa vrednovanje uspjeha pristupnika iz srednje škole i uspjeha na razredbenom ispitu.Uspjeh iz srednje škole vrednuje se:
- prema prosječnom uspjehu pristupnika iz svih razreda srednje škole i uspjeha na završnom ispitu; - prema prosječnim ocjenama iz hrvatskog jezika, matematike i fizike, za svaki predmet posebno. Na osnovi vrednovanja postignutog uspjeha iz srednje škole, pristupnik može ostvariti maksimalno 80 bodova.
Uspjeh na razredbenom ispitu vrednuje se na osnovi provjere znanja.
Provjera znanja provodi se pismeno: testom iz matematike, fizike i engleskog jezika.
Na osnovi provjere znanja, pristupnik može ostvariti maksimalno 120 bodova (40 bodova po predmetu). Pristupnik koji na provjeri znanja ostvari manje od 36 bodova isključuje se iz daljnjeg natjecanja, neovisno o uspjehu u srednjoj školi.
IV. Razredbeni ispit
Pristupnici moraju donijeti na ispit osobnu iskaznicu, a strani državljani putovnicu. Ako pristupnik ne pristupi razredbenom ispitu u određeno vrijeme ili ako nema osobnu iskaznicu ili putovnicu smatrat će se da je odustao od ispita.
V. Upisi
Upis pristupnika s upisne rang liste i I. upisnom roku traje do 13 sati 16. srpnja 1999. godine. Pristupnici koji se do tog roka ne upišu gube pravo na upis. Ukoliko 16. srpnja 1999. godine upisna kvota ne bude popunjena, upisna rang lista bit će proširena odgovarajućim brojem pristupnika spuštanjem crte na rang listi. Spuštanje crte obavit će se 16. srpnja u 13 sati, a upis na temelju nje obavlja se 19. i 20. srpnja 1999. godine.
Upis pristupnika u II. upisnom roku obavljat ae se do 12 sati 16. rujna 1999. godine
VI. Obavijesti
Detaljniji podaci i obavijesti o studiju, razredbenom postupku i upisu na studij mogu se dobiti u Studentskom uredu. Pripremni materijal za razredbeni ispit može se kupiti u skriptarnici Odjela.