Prema procjenama Svjetske banke, životi milijun ljudi u Hrvatskoj su izravno povezani s Jadranom, kroz sektore turizma, ribarstva i prerade ribe, građevine i prometa. Njihovo djelovanje određuje njihovu percepciju, zbog čega Jadran vide različito. No, osim činjenice da je Hrvatska ovisna o Jadranu, ništa o Jadranu u Hrvatskoj nije jasno.
Od 13. do 15. veljače u Filodrammatici (Korzo 28/1, Rijeka), okupljajući kroz izložbeni i diskurzivni dio stručnjake i umjetnike koji iz različitih perspektiva pristupaju pojedinim aktualnim i budućim problemima Jadranskog mora i priobalja.
Program
IZLOŽBA
Festival će započeti otvorenjem izložbe Tvoj, moj, naš Jadran u Galeriji Filodrammatica, u četvrtak 13. veljače u 20 sati. Izložba ostaje otvorena do 28. veljače, radnim danima od 17 do 20 sati.
Arhitekt Antun Sevšek i dizajner Damur Gamulin, koji su kao autori prostornog i vizualnog rješenja stalnog postava Memorijalnog centra Lipa pamti osvojili veliku nagradu 52. zagrebačkog salona 2017. godine, predstavit će projekt Jadranska magistrala. Riječ je o umjetničkom istraživanju koje koristi kartografske i fotoanalitičke metode za prikupljanje podataka o promjenama prostora i života ljudi duž trase poznate priobalne ceste, puštene u promet 1965. godine, koja se u Hrvatskoj proteže od granice sa Slovenijom do granice s Crnom Gorom.
Na izložbi će dva rada predstaviti dizajneri Ivica Mitrović i Oleg Šuran, koji pod praksom radnog naziva „Mediteranski spekulativni pristup“ promišljaju načine na koje bi se rastuće tehnološke, ekonomske i društveno-političke promjene mogle reflektirati u kontekstu mediteranske, jadranske Europe. Uzimajući Split kao spekulativnu studiju slučaja, koji se iz turističkog centra u drugoj polovici 21. stoljeća transformirao u centar uzgoja vlasulja kao organizama koji podnose ekstremne klimatske uvjete, projekt Život nakon turizmaistražuje moguće alternativne scenarije očekivanih ekstremnih klimatskih budućnosti. S druge strane, dizajneri se u radu Posljednji mediteranski skiper kroz spekulativnu dizajnersku metodologiju bave rastućim fenomenom automatizacije, predviđajući kako će do 2035. godine strojevi u potpunosti zamijeniti ljude u upravljanju turističkim charter plovilima, čime će zanimanje skipera postati stvar prošlosti.
Više o izloženim radovima i njihovim autorima potražite OVDJE.
PREZENTACIJE ISTAKNUTIH ZNANSTVENIKA, ARHITEKATA I UMJETNIKA:
[PRVI DAN] U petak, 14. veljače, program će započeti u 17 sati i sastojat će se od prezentacija koje su podijeljene u tri panela.
1. Društvene transformacije jadranske regije
• Inga Tomić-Koludrović (sociologinja, Institut Ivo Pilar): Rod i razvoj u jadranskoj regiji: slijedi li demodernizacija?• Mirko Petrić (sociolog, Institut Ivo Pilar): Pusta zemlja? Globalna dimenzija društvenih procesa u jadranskoj regiji
2. Utjecaj čovjeka na Jadran
• Jelena Basta (predsjednica Instituta Plavi svijet): Problem otpada u moru• Neven Cukrov (znanstvenik, Institut Ruđer Bošković): Utjecaj klimatskih promjena na infrastrukturu Jadrana
3. Utjecaj klimatskih promjena na naseljena područja Kvarnera
• Igor Ružić (znanstvenik, Građevinski fakultet u Rijeci): Utjecaj klimatskih promjena na naseljena područja Kvarnera• Dinko Peračić (arhitekt, Platforma 9,81): Rive i plaže
[DRUGI DAN] U subotu 15. veljače, program će početi u 12 sati, panelom
4. Jadran i turizam
• Miranda Veljačić (arhitektica, Platforma 9,81): „Hotel Susjedstvo“: decentrirani turizam i društveni razvoj• Katerina Duda (umjetnica): Hvala, a sad više ništa – slučaj Dubrovnika i Rijeke• Sven Marcelić (sociolog, Sveučilište u Zadru): Privatni smještaj preko internetskih platformi
Opise svih prezentacija i biografije govornika potražite na OVOJ POVEZNICI