U organizaciji Pomorskog fakulteta u Rijeci okupilo se 29. lipnja više od 40 stručnjaka i ostalih zainteresiranih iz područja LNG tehnologije, a predstavljena su aktualna znanja i iskustva ljudi koji su dugi niz godina u LNG poslu.
Projektanti, prijevoznici, brodari, korisnici, pomorci, i svi koji su na neki način povezani s tehnologijom LNG (ukapljenog prirodnog plina), na Fakultetu su u četiri zanimljiva predavanja mogli saznati aktualnosti iz prijevoza, prekrcaja, skladištenja i korištenja LNG-a, iz perspektive navigacije, brodskog poriva, sigurnosti plovidbe i LNG terminala.
Nazočne je pozdravio dekan Fakulteta izv. prof. dr. sc. Alen Jugović pri čemu je naglasio da Fakultet želi biti u tijeku aktualnih događanja te ostati važna karika u razvoju LNG tehnologije.
Kapetan Darian Turk, bivši student Pomorskog fakulteta u Rijeci, deset je godina vezan uz LNG. Danas je zapovjednik na kompaniji Shell, a nekad s 30 godina, bio je najmlađi zapovjednik najvećeg LNG broda na svijetu. Svojom prezentacijom uveo je nazočne u početke i razvoj LNG tehnologije, te nastavio s usporedbom tehničko-tehnoloških obilježja obalnih LNG terminala i FSRU (Floating Storage and Regasification Unit) terminala.
LNG industrija relativno je mlada jer se njeni početci bilježe tek 1952., godine kada se LNG počeo prevoziti rijekom Mississippi. Dok je prvi brod mogao prevesti 5 000 m3 plina, današnji brodovi mogu ukrcati i do 260 000 m3 plina. Tijekom prijevoza, ukapljeni plin koji nije štetan za okolinu, hladi se na -160° C čime se postiže smanjenje njegovog volumena za 600 puta u odnosu na svoje plinovito stanje.
Prema posljednjim statistikama danas svjetskim morima plove 443 LNG broda, a na njih se ukrcava 25 – 30% od ukupnog broja hrvatskih pomoraca. Pored njih, koristi se i 26 FSRU brodova.
Kapetan Donatan Balog, zapovjednik na kompaniji PRONAV, također bivši student Fakulteta, tijekom predavanja je prikazao prometno-navigacijske uvjete plovidbe LNG brodova različitih tehničko-tehnoloških obilježja. LNG brodove karakterizira mali gaz (maksimalno 12 m) u odnosu na nadmorski dio, što prilikom manevriranja zahtijeva tegljače izuzetnih kvaliteta. Pored njih, u manevriranju sudjeluju i peljari posebno osposobljeni za određenu vrstu broda, što podržava visoko postavljene standarde u prijevozu LNG-a.
Profesor s Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, doc. dr. sc. Josip Orović, nekad aktivan pomorac i gas engineer na PRONAV-u, predstavio je vrste pogona na LNG brodovima, odnosno trendove razvoja i korištenje LNG-a kao goriva u pomorstvu. Do 2006. godine brodovi su imali parno-turbinsko postrojenje, dok se u posljednjih nekoliko godina grade brodovi s dizel-električnom propulzijom što predstavlja budućnost u brodogradnji.
Aktualnu temu izgradnje LNG terminala u Republici Hrvatskoj predstavio je prof. dr. sc. Damir Zec. O gradnji terminala u Omišlju na otoku Krku govori se od 1993. godine. Od tada do danas mijenjale su se ideje i koncepcije, a treća, posljednja, podržana je i od strane Europske Unije (alocirano je 102 milijuna Eura za kupnju LNG FSRU broda), aspirira na lokalna tržišta, a zasnovana je na FSRU konceptu.
Prema riječima direktora LNG Hrvatska d.o.o. (tvrtke odgovorne za razvoj projekta LNG terminala na otoku Krku) Gorana Frančića, dipl. inž. naftnog rudarstva, u tijeku je izrada projektne dokumentacije. Izrada studije utjecaja na okoliš je pri kraju, a u tijeku je još i izrada maritimne studije, kao i prikupljanje upita zainteresiranih kompanija za korištenje terminala. Predloženi projekt će obuhvatiti izgradnju i upravljanje infrastrukturom potrebnom za primanje, skladištenje, pretakanje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina. Projekt ima za cilj osigurati energetske potrebe i povećati sigurnost opskrbe putem novog opskrbnog pravca prirodnog plina za zemlje Srednje i Jugoistočne Europe. Od 2020. godine, ovisno o uspješnosti komercijalnog dijela posla, plinovodom bi trebalo godišnje proći 2,6 milijardi m3 plina.
Iznesene informacije tijekom skupa izuzetno su zanimljive i bit će korisne svim dionicima LNG tehnologije.
Skup su moderirali doc. dr. sc. Vlado Frančić i doc. dr. sc. Igor Rudan.
Kap. Darian Turk
Kap. Donatan Balog Doc. dr. sc. Josip Orović Prof.dr.sc. Damir Zec