Članci iz raznih područja

1. Gordan Grgurić, Peter J. Egli : UČINAK PH I ALKALITETA NA OZONIZACIJU BROMIDA I KLORIDA U MORU
2. Zoran Klarić: PROMJENE U VAŽNOSTI POMORSKIH DJELATNOSTI U SVIJETU NA KRAJU DRUGOG MILENIJA
3. Biserka Rukavina: REPATRIJACIJA ILI POVRATNO PUTOVANJE U MEĐUNARODNIM KONVENCIJAMA I NACIONALNOM ZAKONODAVSTVU REPUBLIKE HRVATSKE

Kazalo


Gordan Grgurić   Istraživački rad
Peter J. Egli   UDK: 504.4.06
The Richard Stockton College of New Jersey     614.48
Pomona, NJ 08240, SAD

UČINAK PH I ALKALITETA NA OZONIZACIJU BROMIDA I KLORIDA U MORU

        Napravljena je serija laboratorijskih analiza u kojima su nepuferirane i puferirane otopine NaBr i NaCl bile temeljito ozonizirane. Postupci i dobiveni relevantni uzorci su se usporedili kako bi se kvantificirala uloga pH, karbonatni i boratni sustavi u ozonskim reakcijama s dvije soli u moru. Koncentracije hipohalita u otopinama u kojima je pH puferiran u omjeru od 8,6 do 8,8, bile su niže nego one u istovjetnim nepuferiranim otopinama. Omjeri dobivanja bromata u nepufiranoj NaBr otopini, NaBr otopini pufiranoj s 3 meq/L karbonatnog alkaliteta i oni pufirani s 3 meq/L boratnog alkaliteta, iznosile su 1,30 mM/min, 1,58 mM/min i 0,83 mM/min.
        Naše otkriće da, s obzirom na karbonatni alkalitet, boratni alkalitet pojačava stvaranje hipobromita, a istodobno smanjuje stvaranje bromata, mogla bi imati značajne posljedice kod objekata koji koriste more, kao što su akvarij ili u marikulturi, gdje se upotrebljavaju boratni puferi. Hipobromit koji je nastao tijekom ozonizacije tih sustava poželjno je sekundarno sredstvo za dezinfekciju zbog vrlo kratka poluvremena života otopljenog ozona u moru. Upotreba boratnih pufera može na taj način poslužiti kako bi se povećala mogućnost dezinfekcije, a da bi se istodobno smanjilo neželjeno taloženje bromata u tim okruženjima.

Ključne riječi: pH puferi, hipobromiti, hipoklorit, bromat 1

Na vrh



Dr. sc. Zoran Klarić   Izvorni znanstveni rad
Pomorski fakultet       UDK: 338.47(100)
Rijeka, Studentska 2   656.61.003.1(100)

PROMJENE U VAŽNOSTI POMORSKIH DJELATNOSTI U SVIJETU NA KRAJU DRUGOG MILENIJA

        U ovom radu opisuju se promjene u važnosti pomorskih djelatnosti u svijetu na kraju drugog milenija, s naglaskom na lučkom prometu kao ključnom sektoru. Analiza je pokazala da su u većini pomorskih djelatnosti vodeću ulogu preuzele države Azijskoga pacifičkog pročelja, koje se definitivno potvrdilo kao najrazvijenija pomorska regija svijeta i prostor najintenzivnijega gospodarskoga rasta. Uz Kinu kao državu s najvišim stopama rasta u većini pomorskih djelatnosti i gospodarstvu općenito, primjetan je i snažan porast pomorske važnosti Južne Koreje, te zadržavanje visokog mjesta Japana unatoč određenom padu zadnjih desetak godina.

Ključne riječi: pomorske djelatnosti, lučki promet, svijet

Na vrh

 


Biserka Rukavina   Pregledni članak
Pomorski fakultet   UDK: 341.225.5(094.5)
Rijeka, Studentska 2   347.79(497.5)(094.5)

REPATRIJACIJA ILI POVRATNO PUTOVANJE U MEĐUNARODNIM KONVENCIJAMA I NACIONALNOM ZAKONODAVSTVU REPUBLIKE HRVATSKE

        Ovim radom autor je nastojao detaljnije obraditi pojam repatrijacije ili povratnog putovanja. Repatrijacija čini jedno od temeljnih prava pomoraca. Međunarodna organizacija rada donijela je dvije konvencije koje na međunarodnoj razini reguliraju problem repatrijacije. Rješenja koja daje Konvencija o repatrijaciji pomoraca br. 23, i Konvencija o repatrijaciji pomoraca br. 166, koja je izmjena prve, prikazana su u prvom dijelu rada. U drugom dijelu rada provedena je usporedba rješenja koja sadrže navedene konvencije s rješenjima nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske iz područja pomorskog prava, pri čemu se autor nije zadržao samo na Pomorskom zakoniku kao trenutačno važećem, pozitivnom pravnom propisu, već su obuhvaćeni i propisi koji su prestali vrijediti, a prethodili su Pomorskom zakoniku.

Ključne riječi: repatrijacija, pomorac, međunarodne konvencije, Pomorski zakonik

Na vrh

Kazalo