Prikazi knjiga

A. Spiničić - J. Luzer

        Izdavačka kuća Adamić i Visoka pomorska škola u Rijeci obogatili su svoja izdanja još jednom vrijednom knjigom izdanom 1999. godine pod nazivom Engleski u brodostrojarskim komunikacijama dvaju istaknutih i iskusnih autora - mr. sc. Arisa Spinčića i prof. Josipa Luzera.
        U ovaj rad autori su uložili svoje golemo domaće i međunarodno iskustvo u poznavanju potreba korisnika priručnika ovakve vrste, vlastito poznavanje brodostrojarstva i tehničkih znanosti, posebice primjene tih znanja u svakodnevnom upravljanju i održavanju brodskih pogonskih i drugih strojeva i sustava te komplementarnih i primjenjivih znanosti (elektrotehnike, automatike, hidraulike, elektronike, računarstva, informacijskih znanosti).
        Ova je knjiga stoga namijenjena širokom krugu korisnika, od studenata brodostrojarstva i tehnologije pomorskog strojarstva na višim/visokim pomorskim učilištima i fakultetima, preko polaznika tečaja za stjecanje ovlaštenja prema zahtjevima Konvencije STCW 1978./1995., do časnika i upravitelja stroja na trgovačkim brodovima. Knjiga će isto tako biti dragocjen izvor referentnih znanja i informacija stručnjacima koji rukovode ili sudjeluju u upravljanju i organizaciji tekućeg i investicijskog održavanja te razvojnog planiranja u brodarskim društvima i pomorskoj upravi.
        Knjiga je podijeljena u dva dijela s ukupno 18 poglavlja , a ključne riječi u tekstu ispisane su na hrvatskom i engleskom jeziku. Prvi dio knjige nosi naziv Oblici pisane komunikacije u brodostrojarskoj praksi, a naslov je drugoga Komunikacijske situacije u brodostrojarskoj praksi. Knjiga započinje zahvalom i uvodnim dijelom, a završava popisom kratica, jedinica, simbola te popisom izvora.
        Prvi dio koji sačinjavaju tri poglavlja (dopisivanje, primjeri dopisivanja iz brodostrojarske prakse, pregled jezičnih struktura u brodostrojarskim komunikacijama) sadrži detaljni prikaz, obrazloženje i primjere jezičnih struktura koje se koriste u poslovnom dopisivanju, stručnoj literaturi, tehničkim priručnicima i brodostrojarskoj dokumentaciji. Dopisi, memorandumi, okružnice, telefaks, elektronska pošta, neposredna komunikacija između broda i kopna te različiti primjeri iz brodostrojarske prakse, uz pregled pravila i propisa, naredbi, savjeta i preporuka, uputa, specifikacija i izvješća daju do znanja koliko je brodostrojarima važan stručan engleski jezik u razumijevanju i komunikaciji.
        O ovoj je cjelini obrađena komunikacija brod-kopno, a posebna je pozornost posvećena sastavnim dijelovima komunikacijskog teksta, vrstama poruka, njihovim jezičnim i izvanjezičnim obilježjima. Primjeri su vrlo pažljivo odabrani kako bi poslužili kao modeli raznih poruka, kako sa stajališta organizacije poruke tako i sa stajališta elemenata jezične strukture poruke. Obrađene su i vrlo korisnim vježbama koje su popraćene pisanim i govornim komunikacijama u raznim situacijama tipičnim za brodsko strojarstvo. U pregledu jezičnih struktura izdvojene su gramatičke strukture koje tipično obilježavaju brodostrojarski tekst, pisani i govoreni, a svrstane su prema vrstama teksta, od vrlo formalnih u pravilima i propisima, preko jezičnih sredstava u uputama za rad i održavanje te izvješćima pa do jezičnih struktura u pismenim i usmenim naredbama, i izrazima kojima se iskazuje obveza ili prinuda. Na kraju ovog poglavlja dan je pregled struktura u brodostrojarskim komunikacijama.
        Drugi dio obuhvaća dvije odvojene, ali međusobno logički povezane cjeline. U prvoj su opisane brojne situacije u kojima je pomorski strojar aktivan sudionik u komuniciranju na engleskom jeziku, dužan točno i precizno ispisati neki dokument, pročitati ga s razumijevanjem , svoju misao oblikovati govorom ili postupiti onako kako je razumio poruku. UZ obvezni uvod, u većini se poglavlja nalazi opisan slijed raznih postupaka mjerenja, nadzora, provjera i analiza. Opisi su ponekad ilustrirani crtežom ili slikom. Druga cjelina nosi naziv Prilozi i u njoj su zorno prikazani stvarni primjeri iz svakodnevne komunikacijske prakse na brodu, a to su uglavnom obrasci, dopisi, izvješća, bilješke i ostala brodostrojarska dokumentacija. Svi su otisnuti dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku.
        Ova se cjelina sastoji od petnaest poglavlja u kojima autori obrađuju molbu za zaposlenje, intervju, preporuke, poslove službe stroja, održavanje stroja, krcanje pogonskoga goriva, kontrolu i analizu ulja za podmazivanje, ispitivanje i obradu rashladne i kotlovske vode, smetnje u radu i oštećenja dijelova motora, trebovanje doknadnih dijelova i potrošnog materijala, remont u doku, preglede za klasu postrojenja, sprječavanje onečišćenja mora s brodova, vrjednovanje pomoraca na brodu te smjenu upravitelja stroja.
        Bez obzira na to kojim se putem pomorac odluči zasnovati radni odnos, obično je dužan podnijeti molbu za zaposlenje te otići na intervju. Pisanju molbe i životopisa valja pristupiti s dužnom ozbiljnošću jer svi znamo kako je važno ostaviti dobar prvi dojam.
        Opis poslova temeljni je dokument svakog člana posade pa autori u drugom poglavlju daju mogućnost pomorskom strojaru da ovlada učestalom terminologijom i strukturama koje se javljaju u tom dokumentu.
        Poglavlje Sigurnost na brodu govori o tome kako se pripremati za slučaj kada se brod nađe u pogibelji ili teškoj situaciji odnosno kako povećati izglede za osobnu sigurnost pravodobnim i temeljitim poznavanjem općih uputa i osobnih dužnosti te postupka u slučaju napuštanja broda, izbijanja požara ili prodora vode u brod.
        Jako korisna i praktična poglavlja Rad i praćenje rada stroja te Održavanje stroja uz pažljivo odabrane primjere postupaka mjerenja i provjere, izvješća o stanju radnih dijelova strojeva, neispravnosti u radu strojeva, pravilno i čitljivo ispunjavanje dnevnika stroja upotpunjuju sliku većinu radnih poslova u strojarnici i obuhvaćaju sve one postupke i radnje kojima je ajednički cilj pouzdan i ekonomičan rad motora.
        Poglavlja Krcanje pogonskog goriva, Kontrola i analiza ulja za podmazivanje te Ispitivanje i obrada rashladne i kotlovske vode rješavaju problematiku brodskih strojnih sustava kao važne čimbenike rada i trajnosti brodskog postrojenja. U tim poglavljima i pripadajućim primjerima želi se prikazati cjelokupan tok radnji počevši od zahtjeva za narudžbu goriva, zatim mjerenja i analize u toku i nakon krcanja goriva, trebovanja ulja za podmazivanje, njegova zaprimanja na brodu, izvješća o potrošnji ulja i postupka slanja uzorka u laboratorij te nabave, kakvoće i obrade rashladne i kotlovske vode.
        Smetnje u radu i oštećenja dijelova motora teško je predvidjeti, a tek nešto od toga može se spriječiti pravodobnim intervencijama. Postupci koji se poduzimaju kako se ne bi ugrozila sigurnost ljudi, imovine i ekonomika poslovanja, redovite obveze i praćenja i bilježenje podataka, slanja redovitih izvješća te pregled najučestalijih oštećenja dijelova koji su izloženi teškim radnim uvjetima (stapala, stapni prstenovi i utori, košuljice, ležajevi i rukavci/osnaci te zupčanici) autori su obradili u 9. poglavlju.
        Jako korisna poglavlja Trebovanje doknadnih dijelova i potrošnog materijala, Remont u doku te Pregledi za klasu broda sa stajališta uštede vremena i financijskih sredstava podrobno su opisana u knjizi te vode kroz navedene postupke procesa brodskog vijeka. Primjeri iz prakse te korisna izvješća prikazuju modele raznih poruka kako sa stajališta organizacije poruke, tako i sa stajališta elemenata jezične strukturne poruke.
        Zaštita morskog okoliša interdisciplinarna je i veoma sveobuhvatna tema koja uvelike prelazi okvire ove knjige. U njoj se u posebnom poglavlju govori samo s aspekta tehničkih komunikacija u brodostrojarstvu ili, preciznije, o načinu na koji služba stroja može dobrom informiranošću, pridržavanjem međunarodnih i nacionalnih propisa, postupaka i naputaka kompanije te točnim i ažurnim vođenjem odgovarajuće dokumentacije, pridonijeti sprječavanju onečišćenja morskog okoliša. Strogi propisi, istančane metode pronalaženja prekršitelja te drakonske kazne za prekršitelje i brodare snažan su motiv svakom brodostrojaru da se pravodobno obavijesti i izbjegne neugodnosti i teške posljedice zbog vlastita neznanja ili nemara.
        U poglavlju Vrjednovanje pomoraca na brodu prikazani su različiti komunikacijski modeli za vrjednovanje pomoraca, a izrazi iz obrazaca koji slijede, mogu se rabiti u pisanju preporuka, ali i službenih dopisa kojima se brodarsku tvrtku izvješćuje o razlozima otpuštanja s posla neposlušnog ili nesposobnog pomorca.
        Brodar sa svoje strane pridaje najveću važnost smjeni upravitelja stroja, držeći primopredaju dužnosti brodskog pogona važnim segmentom sveukupne organizacije brodskog poslovanja. Napomene i primjeri pri primopredaji dužnosti upravitelja stroja, u ovoj knjizi prikazuju jedan od mnogih važnih segmenata sveukupne organizacije brodskog poslovanja.
        Knjiga obuhvaća vrlo praktične i visokouporabljive tekstove i vježbe iz svakodnevnih poslova službe stroja na brodu, sigurnosti na brodu, rada glavnih i pomoćnih strojeva, održavanja strojeva, naručivanja pričuvnih dijelova i zaliha, popravaka, iznimno korisnih i specifičnih temeakao što su pogonsko gorivo, ulje za podmazivanje, klasifikacija brodova, te brojna izvješća i dvosmjernu (pismenu) komunikaciju brod-brodar i brodar-pomorske vlasti/klasifikacijska društva. Knjiga je korisna i sa stajališta učenja i usvajanja jezičnih osobitosti u pomorskom strojarstvu. Autori su svobuhvatno i vrlo temeljito identificirali, odabrali, analizirali i za korisnika vrlo primjereno prikazali jezične strukture komunikacije u pomorskom strojarstvu. Izbor teme, njihova sveobuhvatnost, odabir struktura i jezičnih obilježja upućuje na činjenicu da se radi o radu utemeljenom na suvremenoj metodologiji izrade udžbenika za jezik struka i o vrlo korisnom priručniku za vrlo širok krug korisnika.

Josip Orović

Na vrh

Zdenka Zenzerović

        Krajem 2000. godine izašao je iz tiska peti put zaredom Statistički ljetopis Primorsko-goranske županije 2000. u izdanju Primorsko-goranske županije. Ljetopis je publikacija koju priprema Ured za statistiku Primorsko-goranske županije kao redovito godišnje izdanje.
U pripremi Ljetopisa sudjelovali su Mirna Blažević, dipl.oec., pročelnica Ureda za statistiku kao glavna i odgovorna urednica te službenici Ureda za statistiku. Knjiga je tiskana s tvrdim uvezom i ima 329 stranica, 28 poglavlja, dodatak o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, 297 statističkih tabela i 75 grafikona. Naklada iznosi 450 primjeraka, a knjigu je tiskala Liniavera d.o.o., Rijeka. U uredničkom odboru bili su pored Mirne Blažević kao glavne urednice Ljetopisa i dr. sc. Maja Biljan-August, docentica Ekonomskog fakulteta Rijeka, te Ivanka Persić, lektorica, i Miroslav Radovanović, tehnički urednik i koordinator Ljetopisa.
        U Statističkom ljetopisu objavljeni su na jednome mjestu i cjelovito službeni statistički podaci o prirodnim, gospodarskim i društvenim zbivanjima u Primorsko-goranskoj županiji, koji su prikupljeni i obrađeni na temelju Zakona o državnoj statistici (Narodne novine, broj 52/94.) i Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske za 1999. godinu (Narodne novine, broj 24/99.) i za prethodne godine, kao i rezultati statističkih istraživanja Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, županijskih ureda za statistiku te drugih tijela državne uprave ovlaštenih za obavljanje statističkih istraživanja.
        Cilj izdavanja Statističkoga ljetopisa Primorsko-goranske županije jest zadovoljavanje različitih potreba za statističkim podacima koji se odnose na područje Primorsko-goranske županije.
        Poglavlja u Ljetopisu razvrstana su u ove skupine:
- poglavlja od 1. do 10. sadrže opći pregled
- poglavlja od 11. do 20. odnose se na gospodarske djelatnosti
- poglavlja od 21. do 28. odnaose se na društvene djelatnosti.
Svako poglavlje sadrži na početku metodološka objašnjenja u svezi s izvorom i načinom prikupljanja podataka, obuhvatom i usporedivosti podataka te definicijom i objašnjenjima. Zatim slijedi prikaz statističkih podataka koji su zbog preglednosti dani u obliku statističkih tabela. Na kraju je priložen veći broj grafičkih prikaza važnijih statističkih podataka. Tako uređen Statistički ljetopis olakšava korisnicima služenje knjigom i osigurava ispravno razumijevanje, tumačenje i interpretiranje statističkih podataka.
        Potrebno je upozoriti da nazivi pojava, pojmova i njihovih obilježja koji su korišteni u skladu s važećom metodologijom za provedbu statističkih istraživanja, nisu u svim slučajevima istovjetni s jezičnim izrazima uvriježenim u svakodnevnom komuniciranju ili u dosadašnjoj statističkoj praksi. Naime, sustav statističkih istraživanja Republike Hrvatske neprestano se usklađuje s promjenama u društvu i gospodarstvu te sa standardima Europske unije i Ujedinjenih naroda, čime se ostvaruje međunarodna usporedivost podataka. No ta činjenica uzrokuje prekid kontinuiteta u prikazu vremenskih serija podataka i otežava praćenje dinamike pojave u promatranom razdoblju.
Od posebnoga je značenja dodatak Ljetopisu u kojemu je Miroslav Radovanović, službenik Ureda za statistiku, priredio skraćen prikaz Nacionalne klasifikacije djelatnosti primjena koja je propisana Zakonom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, broj 98/94.) i koja je od1. siječnja 1997. godine obvezan Nacionalni statistički standard u službenoj primjeni prikupljanja, upisivanja, obrade, davanja na korištenje i objave podataka.
        Nacionalna klasifikacija djelatnosti važeći je klasifikacijski sustav djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Ta je klasifikacija usklađena s klasifikacijom djelatnosti Europske unije NACE Rev. 1 i klasifikacijom Ujedinjenih naroda ISIC Rev. 3 i time su statistički podaci Republike Hrvatske postali usporedivi s podacima na europskoj i svjetskoj razini
Nacionalna klasifikacija djelatnosti ima 17 područja (oznake od A do Q), 31 potpodručje (oznake od CA do DN), 60 odjeljaka (oznake od 01 do 99), 222 skupine (oznake od 01.1 do 99.0), 503 razreda (oznake od 01.11 do 99.00) i 571 podrazred (peteroznamenkaste oznake od 01.11.1 do 99.00.0).
Primjerice, od područja zanimljivih ekonomistima, organizatorima, tehnolozima i stručnjacima tehničke struke, navode se ova:

• B      Ribarstvo


• D      Prerađivačka industrija


• F      Građevinarstvo


• G      Trgovina na veliko i na malo


• I      Prijevoz, skladištenje i veze itd.

• DA     Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda


• DB     Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda


• DD     Prerada drva i proizvoda od drva


• DK     Proizvodnja strojeva i uređaja


• DM     Proizvodnja prijevoznih sredstava, itd.

• 60     Kopneni prijevoz i cjevovodni transport


• 61     Vodeni prijevoz


• 62     Zračni prijevoz


• 63     Prateće i pomoćne djelatnosti u prijevozu; djelatnost putničkih agencija


• 64     Pošta i telekomunikacije.

Na vrh

Darko Glažar

         Smanjenje, s krajnjim ciljem optimizacije, troškova poslovanja, stalna je težnja suvremenih kontejnerskih (mega i feeder) brodara. Buduci da osnovnu obračunsku jedinicu uspješnosti brodareva poslovanja predstavlja putovanje broda, u brodara se javlja težnja za optimizacijom troškova putovanja kontejnerskog broda-matice i/ili feeder broda. Optimizacija troškova putovanja kontejnerskog broda, temeljena na posebnome funkcionalnom modelu, u izravnoj je funkciji uspješnosti i sigurnosti morskoga (kontejnerskog) brodarstva.
        Krucijalnu važnost u svezi s optimizacijom troškova putovanja kontejnerskog broda, predstavlja sustav pozicioniranja kontejnera i troškovi koji se javljaju temeljem preraspodjele (izbora optimalnih – s ekonomskog stajališta – iskrcajnih luka) odredišnoga kontejneriziranog tereta, a što je u disertaciji sustavno obrađeno. U strukturi disertacije autor iznosi i veliku važnost kontejnerskog feeder-sustava, tj. njegovo uvodenje i zaživljavanje poradi optimalne brzine, ekonomičnosti i sigurnosti prevoženih kontejnera između integrirajućih (pomorska i kopnena) prijevozno-logističkih komponenata. Kontejnerski brodovi-matice vrlo su skupi brodovi, s visokim dnevnim operacijskim troškovima, a lučke im se naknade obračunavaju temeljem njihove gros-tonaže. Upravo radi eliminacije tako visokih brodarevih izadataka, potrebno je što više uvoditi kontejnerske feeder-brodove u brodarevu kontejnersku feeder-službu. Feeder-službu kontejnerskog broda valja promatrati s dva stajališta koja su: prvo, tehnološko-organizacijsko (prikupljanje i distribucija kontejnera između glavne luke i feeder-luka, i obrnuto, tj. "hranjenje" kontejnerskih brodova-matica samo u glavnoj luci) i, drugo, novčano (manji troškovi iz naslova lučkih naknada koje plaćaju feeder-brodovi u usporedbi s brodovima-maticama) stajalište.
         Autor disertacije zaključuje da je osnovni cilj kontejnerske feeder-službe vidljiv kroz racionalizaciju i zadovoljavanje prijevoznih kapaciteta (u prostornom i masenom smislu) kontejnerskih brodova-matica, uz istodobno minimalne troškove koji se postižu uvođenjem u službu kontejnerskih feeder-brodova.
        Istraživanje koje se provodi u disertaciji, obuhvaća devet dijelova odnosno tematskih cjelina.
U uvodnom dijelu rada autor objašnjava svoj unutrašnji poticaj da pridonese boljem rješavanju određenih pitanja u svezi s razvitkom kontejnerizacije u morskom brodarstvu. Postavlja se problem i cilj rada, iznosi ocjena dosadašnjih istraživanja, kompozicija rada, kao i rabljene znanstvenoistraživačke metode.
        U drugom dijelu "Relevantne značajke sustava morskog brodarstva" dan je kritički osvrt na određena pitanja stručnog nazivlja u morskom brodarstvu i pomorstvu, što je odredeni doprinos standardizaciji hrvatskoga strucnog nazivlja u morskom brodarstvu i pomorstvu. Morsko je brodarstvo podijeljeno na: putničko i teretno, a teretno na: slobodno, tankersko i linijsko, dok je linijsko morsko brodarstvo autor podijelio na: klasično i kontejnersko i tom dijelu rada dao kritičnu i znanstvenu težinu. Posebno treba istaknuti kvalitetnu obradu kontejnerskoga linijskog brodarstva, gdje je autor, osim dobre obaviještenosti, mogao dodati i vlastita zapažanja iz svoje bogate prakse dugogodišnjeg zapovjednika na kontejnerskim brodovima. Iznosi se i potreba mijenjanja sadašnje nacionalne i međunarodne regulative u svezi s pomorskom trgovinom, koju bi valjalo prilagoditi potrebama razvitka kontejnerizacije u linijskom brodarstvu.
         U trećoj tematskoj cjelini "Važnija obilježja ukupnih troškova putovanja kontejnerskog broda" definiciraju se i ispituju grupe, vrste i specifični troškovi koji se javljaju tijekom putovanja kontejnerskog broda, s posebnim naglaskom na troškove pozicioniranja kontejnera. U svezi s time predloženo je da se broj kontejnera u vlasništvu kontejnerskog brodara smanji i u određenom odnosu podijeli na ostale sudionike u kontejnerskom prijevoznom lancu. Uz to, autor jasno prikazuje da optimizaciju troškova putovanja kontejnerskog broda ne promatra samo s gledišta rentabilnosti brodara nego i s gledišta sigurnosti plovidbe broda. Iznosi se kritički stav o formmiranju vozarina u suvremenome kontejnerskom linijskom brodarstvu.
        "Tehnološka i gospodarstvena učinkovitost putovanja kontejnerskog broda" naslov je četvrtog dijela u kojemu se kritički promatra suvremena tehnološka učinkovitost putovanja kontejnerskog broda-matice i kontejnerskog feeder-broda te daju prijedlozi za poboljšanje te učinkovitosti. Uz to je dan kritički prikaz formiranja i raspodjele vozarine izmedu brodara i ostalih prijevoznika u kontejnerskom prijevoznom lancu. Vrlo dobro se objašnjava uloga brodareva agenta u poslovanju linijskih kontejnerskih brodara općenito te se raspravlja o određenim promjenama i ulozi agenta u poslovanju suvremenih linijskih kontejnerskih brodova. Korektno se navode i pokazatelji uspješnosti poslovanja kontejnerskog brodara.
        Peti dio ima naslov "Sigurnost pomorskog prometa kontejnera u svezi s troškovima putovanja kontejnerskih brodova". Definirana je globalna sigurnost pomorskog prometa koju tvori sigurnost morskih (kontejnerskih) brodova i još 23 djelujuća čimbenika, a posebna je pažnja posvečena sigurnosti kontejnerizacije (kontejnerski brodovi, kontejneri i ostali elementi u kontejnerizacijskom lancu) u pomorskom prometu, gdje je potrebno, opet, istaknuti izvrsnu kritičku obradu te teze u kojoj potpuno dolazi do izražaja autorovo dugogodišnje iskustvo zapovjednika na kontejnerskim brodovima kontejnerskih mega-brodara. Iznesen je i model zaštite okoliša i sigurnost na radu, gdje se korektno i opširno tumače najvažniji međunarodni i nacionalni propisi iz te problematike.
         U šestom dijelu pod naslovom "Ljudski čimbenik i zastave pogodnosti u pomorskom prometu kontejnera" iznesena je pozitivna ocjena o utjecaju zaposlenja pomoraca (posebno na brodovima koji viju zastave pogodnosti) na prihod države te se temeljito i korektno prikazuju položaj i prava brodara i posade na brodovima nacionalnih zastava i brodovima zastava pogodnosti. Isto tako, kritički se upućuje na prevelik udio hrvatske trgovačke mornarice pod zastavama pogodnosti i traži brži povratak veceg dijela tog brodovlja ponovno pod hrvatsku zastavu.
        U sedmoj tematskoj cjelini "Obrazovanje kadrova u morskom brodarstvu" autor, u svezi s razvitkom kontejnerizacije u morskom brodarstvu, iznosi svoje viđenje uloge i značenja nautičkog upravitelja (naziv koji predlaže za školovane tehnologe pomorskog prometa) na brodu i u upravi brodarskog poduzeća. Kritički se odnosi na sadašnji zajednički sustav školovanja nautičkih i strojarskih upravitelja na pomorskim visokim školama, odnosno pomorskim fakultetima jer nautičkog upravitelja promatra kao tehnologa pomorskog prometa, a strojarskog upravitelja u brodarstvu kao tehnologa strojarstva. Kako su nautički kadrovi najvažniji čimbenik u "proizvodnji" pomorsko-prometne usluge, njihovom je obrazovanju, osposobljavanju i znanstvenom usavršavanju posvećena primjerena pozornost, kao i ostalom (nenautičkom) osoblju.
         Osma tematska cjelina "Prijedlog modela troškova putovanja kontejnerskog broda u funkciji uspješnosti i sigurnosti morskog brodarstva" sadrži razrađen funkcionalni (matematički) model troškova putovanja kontejnerskog broda. U definiranju optimizacijskog problema autor ponovno ističe da su troškovi pozicioniranja kontejnera vrlo visoki i da upravo u smanjenju tih troškova treba tražiti optimizaciju ukupnih troškova putovanja kontejnerskog broda. U svezi s time predlaže se smanjenje broja kontejnera u vlasništvu brodara, osnivanje neutralnih pulova, racionalizacija feeder-službe u odnosu na mega-linije, uvodenje suvremenoga računalskog sustava za potporu programu izmjene kontejnera i ostalo. U simulaciji optimiziranih troškova putovanja kontejnerskog broda autor obrađuje dalekoistočno zemljopisno područje (Japan i Kina) kao dio pomorsko-prometnog segmenta međukontinentalne (Azija – Sjeverna Amerika, ploveci Pacifikom) kontejnerske linije. Prema izvornim podacima mega-brodara Maersk–Sealand, koji održava spomenutu liniju, o troškovima putovanja kontejnerskih brodova autor je u simulaciji, samo promjenom jedne feeder-luke u Kini u mega-luku, dobio veliku uštedu u troškovima putovanja kontejnerskog broda. Množeći iznos smanjenja troškova po jednom brodskom putovanju s brojem putovanja koja napravi brod-matica tijekom godine dana te uzimajući u račun broj brodova (ukupno osam) koji čine medukontinentalnu kontejnersku liniju, dolazi se do brojke od 4.122.485,10 USD. To je ukupna godišnja ušteda za mega-brodara Maersk-Sealand (na analiziranoj liniji), temeljena na autorovoj simulaciji ostvarenoj modelom optimizacije troškova segmentiranog dijela kontejnerske linije.
        Deveta, odnosno posljednja tematska cjelina “Zaključak” korektno i uobičajeno iznosi u sažetom obliku osnovno autorovo mišljenje o pitanjima koje je opširnije obrađivao u prethodnim tematskim cjelinama.
        Rezultati istraživanja mogu se primijeniti u preliminarnim analizama za optimalan odabir doticajnih, iskrcajno-ukrcajnih kontejnerskih luka na međukontinentalnim linijama na kojima su zaposleni brodovi-matice, kao i u kontejnerskoj feeder-službi unutar koje su zaposleni feeder-brodovi.
         U prikazu ove disertacije valja spomenuti višegodišnje autorovo obnašanje funkcije zapovjednika na kontejnerskim brodovima različitih veličina, zaposlenih na međukontinentalnim i feeder-linijama, mega-brodara Maersk-SeaLand. Ta aktivnost unutar kontejnerizacijskog sustava u linijskom brodarstvu omogućila je autoru da bolje istraži i prikaže djelovanje sustava u aktualnom trenutku razvitka.
        Znanstveni doprinos disertacije ogleda se u analitičkom i izvornom višeslojnom pristupu optimiziranju troškova putovanja kontejnerskog broda, što je u izravnoj funkciji uspješnosti i sigurnosti morskoga (kontejnerskog) brodarstva.
        Budući da se u sljedećem razdoblju može očekivati nastavak strukturalnih promjena na svjetskom tržištu kontejnerskoga linijskog brodarstva, odnosno sve veća zastupljenost pružanja brodarevih usluga integriranog prijevoza kontejnera, to će i udio kopnenih troškova u prijevozu kontejnera za brodove biti izraženiji. U toj perspektivi valja promatrati i ovaj rad, kao osnovu za definiranje daljnjih metoda za odabir optimiziranih troškova putovanja kontejnerskog broda.

Prof. dr. sc. Boris Glavan

Na vrh

Tanja Poletan

         U borbi za pridobivanje i privlačenje prometa na prometni pravac, konkurentnost prometnog pravca seže do granice do koje su uvjeti prijevoza na tom pravcu povoljniji od uvjeta njegovih konkurenata. U skladu s time, osnovni problem istraživanja u ovom radu bio je analiza kopnene prometne infrastrukture kao čimbenika valorizacije riječkoga prometnog pravca, a cilj istraživanja bio je sagledati konkurentnost riječkoga prometnog pravca s obzirom na uvjete kopnenog prijevoza koje omogućuje postojeća kopnena prometna infrastruktura. Da bi se postigao postavljeni cilj istraživanja, provedena je analiza prostorne, vremenske i tarifne komponenta kopnenog prijevoza na riječkome prometnom pravcu i konkurentnim prometnim pravcima. Dobiveni rezultati, odnosno veličina gravitacijskog područja riječke luke s aspekta pojedinih komponenti kopnenog prijevoza, ujedinjeni su u integralnom modelu koji se može primijeniti i u analizi konkurentnosti drugih prometnih pravca i luka s obzirom na kopnenu povezanost luke i zaleđa.
        Magistarski rad obuhvaća ukupno 169 stranica, a u tekstu je inkorporirano 35 tablica, 13 slika, 5 priloga te je korišten bibliografski opus od 61 naslova.
        Osnovni problem istraživanja u ovome magistarskom radu jest utjecaj kopnene prometne infrastrukture na valorizaciju riječkoga prometnog pravca.
        Dosadašnja istraživanja tog problema uglavnom su se odnosila na analizu značenja riječkoga prometnog pravca u prometnom povezivanju Jadrana sa Srednjom Europom, analizu njegove uključenosti u europske prometne projekte i europske prometne koridore, analizu kapaciteta kopnenih prometnica s obzirom na količinu prometa i kretanje robnih tokova, definiranje potrebnih investicijska ulaganja za modernizaciju postojećih ili izgradnju novih prometnica i sl.
        Osim analize robnih tokova koji determiniraju prometne koridore, a time i potrebu za postojanjem odgovarajuće kopnene prometne infrastrukture na njima, konkurentnost kopnene prometne infrastrukture na riječkome prometnom pravcu bitno je sagledati i s obzirom na kvalitetu kopnene prijevozne usluge budući da se korisnik prijevozne usluge odlučuje za onaj prometni pravac koji nudi najpovoljnije uvjete prijevoza.
        Uvjeti prijevoza i kvaliteta kopnene prijevozne usluge ponajprije su određeni udaljenostima koje je potrebno prevaliti za obavljanje prijevoza, brzinom prijevoza odnosno vremenom prijevoza i cijenom prijevoza. Stoga je osnovni cilj istraživanja u ovom radu sagledati konkurentnost riječkoga prometnog pravca s obzirom na navedene uvjete kopnenog prijevoza, koje omogućuje postojeća kopnena prometna infrastruktura.
        U skladu s definiranim problemom i ciljem istraživanja, struktura magistarskog rada obuhvaća sedam interakcijski povezanih dijelova.
        U uvodnom dijelu rada definiran je problem koji se tretira kroz cijeli rad, a to je problem valorizacije riječkoga prometnog pravca s aspekta kopnene prometne infrastrukture kojom je luka Rijeka povezana sa zaleđem. Da bi se mogao sagledati i navesti doprinos ovog rada, posebno je dan osvrt na dosadašnja istraživanja, objavljena djela znanstveno-istraživačkog i stručnog karaktera koja na određen način, u većoj ili manjoj mjeri, obrađuju navedenu problematiku. Da bi došao do izražaja smisao rada, naveden je i cilj istraživanja, a u vezi s njim i korištene znanstveno-istraživačke metode.
        U drugom poglavlju s naslovom Valorizacija riječkog prometnog pravca u europskom prometnom sustavu, definiran je položaj i prometno značenje Republike Hrvatske u europskome prometnom sustavu, europska prometna politika i europski interes za prometni položaj Hrvatske, integriranost prometnih koridora Republike Hrvatske i riječkoga prometnog pravca u Paneuropsku mrežu prometnih koridora te njihovo značenje u povezivanju Podunavlja i Jadrana.
        U trećem poglavlju s naslovom Utjecaj kopnenog prometa i kopnene prometne infrastrukture na valorizaciju riječkoga prometnog pravca analiziran je kopneni promet i kopnena prometna infrastruktura kojom se ostvaruje veza između riječke luke i zaleđa kao jedan od bitnih čimbenika o kojemu uvelike ovisi prometna valorizacija svakoga prometnog pravca pa tako i riječkoga. U analizi kopnenog prometa sagledane su prednosti i nedostaci cestovnog i željezničkog prijevoza tereta između luke i zaleđa, njihovo mjesto i uloga u logistici riječkoga prometnog pravca, kao i struktura kopnenog prijevoza u prometu riječke luke. Analizom utjecaja prometne infrastrukture posebno je obrađeno značenje i stanje željezničke i cestovne infrastrukture tako da je riječki prometni pravac sagledan kao vitalan cestovni i željeznički koridor Republike Hrvatske, kojim se ostvaruje veza srednjoeuropskog zaleđa (Podunavlja) s riječkom lukom (Jadranom).
        Istraživanje tržišta u funkciji valorizacije riječkog prometnog pravca naslov je i predmet istraživanja u četvrtom poglavlju u kojem je riječki prometni pravac sagledan s aspekta ponude, potražnje i okruženja. Uzimajući u obzir kriterij ponude, konkurentnost riječkoga prometnog pravca analizirana je s obzirom na mogućnost da udovolji zahtjevima transportnog tržišta (primjerice, odgovarajući kapacitet kopnene prometne infrastrukture, primjena suvremenih tehnologija prijevoza, kvaliteta kopnene prijevozne usluge i sl.). S aspekta okruženja utvrđen je položaj riječke luke i riječkoga prometnog pravca u odnosu prema konkurentnim lukama i konkurentnim prometnim pravcima, dok su s aspekta potražnje, analizom prometa i robnih tokova, utvrđeni glavni tranzitni partneri riječke luke, a time i glavni korisnici kopnene prometne infrastrukture riječkoga prometnog pravca.
        Posebno značajno poglavlje ovoga rada je peto poglavlje s naslovom Analitički pristup istraživanju kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem. U prvom dijelu ovog poglavlja analizirana je prostorna komponenta kopnene povezanosti riječke luke sa zaleđem i to s obzirom na konkretne cestovne i željezničke udaljenosti od luke Rijeka do glavnih gospodarstvenih središta u srednjoeuropskome zaleđu. Komparativnom analizom prostorne komponente kopnenog prijevoza na riječkome prometnom pravcu i konkurentnim prometnim pravcima određeno je gravitacijsko područje riječke luke. U drugom dijelu ovog poglavlja konkurentnost kopnene prometne infrastrukture i veličina gravitacijskog područje riječke luke definirana je s obzirom na vremensku komponentu, odnosno vrijeme trajanja kopnenog prijevoza od luke Rijeka i konkurentnih luka do značajnijih gospodarstvenih središta u zaleđu luka. U trećem dijelu poglavlja analizirana je tarifna komponenta kopnenog prijevoza u odnosu prema postojećim željezničkim tarifama za one vrste tereta koje su karakteristične u razmjeni luke Rijeka sa zaleđem. Posebna vrijednost ovog dijela poglavlja u tome je što su kalkulacije cijena kopnenog prijevoza izvršene na temelju konkretnih podataka za iznose željezničkih tarifa koje su trenutačno prisutne na tržištu (uz napomenu postojanja refakcija u određenim slučajevima). Na kraju ovog poglavlja, konkurentnost kopnene infrastrukture riječkoga prometnog pravca sagledana je integralnim pristupom koji u sebi sadrži i ujedinjava rezultate dobivene razradom prostorne, vremenske i tarifne komponente željezničkog prijevoza.
        S obzirom na cjelokupnu razradu tretirane problematike i uočene probleme, u šestom je poglavlju rada dan Prijedlog mjera i aktivnosti za ostvarivanje konkurentnosti riječkoga prometnog pravca. U sklopu toga navedene su mjere i aktivnosti međunarodnih ustanova, mjere i aktivnosti na razini državnih tijela Republike Hrvatske, mjere i aktivnosti transportnih subjekata na riječkome prometnom pravcu, te sve mjere koje su proizašle kao rezultat istraživanja u ovom radu.
        U zaključnom razmatranju iznesen je sažet pregled najvažnijih rezultata istraživanja, kritične ocjene o određenim pitanjima, zaključci vezani za stanje i mogućnosti kopnene infrastrukture u valorizaciji riječkoga prometnog pravca, a na samome kraju skrenuta je pozornost na moguće pravce daljnjeg istraživanja.
        Magistarski rad pristupnice Tanje Poletan originalan je znanstveni rad koji daje doprinos tehnologiji prometa i transporta obrađujući sljedeće:
1.        Ulogu kopnene prometne infrastrukture kao temeljnog čimbenika u propulzivnosti riječkoga prometnog pravca kroz realizaciju ceste visoke razine uslužnosti Goričan - Varaždin - Zagreb - Rijeka te željezničke transverzale (Gyekenyes) - Botovo - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Oštarije - Moravice - Rijeka.
2.        Redefiniranje uloge i značenja VB paneuropskog koridora u svjetlu tranzitnih promjena u zemljama jugoistočne Europe te privlačenje robnih tokova primjenom sporazuma TEM, TER, AGC i AGTC.
3.        Analiza konkurentnosti riječkoga prometnog pravca u odnosu prema konkurentnim pravcima određivanjem veličine područja koje gravitira riječkoj luci s obzirom na prostornu, vremensku i tarifnu komponentu kopnenog prijevoza.
4.        Integralni model u analizi kopnene prometne infrastrukture i tehnološkog povezivanja riječke luke sa zaleđem.
         Konkurentnost i izbor optimalnog prijevoznog pravca ne ovisi samo o jednom čimbeniku (udaljenost ili vrijeme ili cijena prijevoza), već se najčešće svi ti čimbenici međusobno isprepleću u svome zajedničkom djelovanju koje se eventualno razlikuje prema prioritetnim čimbenicima, odnosno ovisno o tome da li je korisniku prijevozne usluge u interesu ostvariti najnižu cijenu, najmanju udaljenost ili najkraće vrijeme prijevoza. Stoga je poseban doprinos ovog rada integralni model u analizi konkurentnosti kopnene prometne infrastrukture riječkoga prometnog pravca, koji uključuje konkretne podatke te ujedinjuje rezultate prostorne, vremenske i tarifne komponente. Moguće ga je primijeniti i u analizi konkurentnosti drugih prometnih pravaca i luka kada je u pitanju veličina gravitacijskog područja s aspekta kopnene povezanosti luke i zaleđa.

Dr. sc. Hrvoje Baričević

Na vrh

Svjetlana Bešlić

         Osnovni cilj istraživanja ovog rada bio je prikazati načine i mogućnosti te obrazložiti opravdanost primjene slučajnih procesa u planiranju kapaciteta lučkih sredstava za rad. Planiranje lučkog kapaciteta, posebno kapaciteta lučkih sredstava za rad, odabrano je kao problem istraživanja. Postavljena je hipoteza da se kapaciteti lučkih sredstava za rad mogu planirati primjenom odgovarajućih kvantitativnih metoda, i to teorijom slučajnih procesa. Testiranje modela koje je obavljeno na odabranim primjerima potvrdilo je postavljenu hipotezu. Vrijednost je modela u njihovoj primjenjivosti ne samo u slučaju promjena uvjeta poslovanja lučkog sustava i različitih vrsta lučkih sredstava za rad, već i u svim procesima opsluživanja koji se pojavljuju u različitim granama prometa.
        Magistarski rad izrađen je pod mentorstvom dr. sc. Zdenke Zenzerović. Rad obuhvaća ukupno 170 stranica, a u tekstu su inkorporirane 4 tablice, 3 grafikona i 11 shema te je korišten bibliografski opus od 63 naslova.
        Da bi mogla zadovoljiti svoju osnovnu funkciju, morska luka treba raspolagati odgovarajućim kapacitetima svih elemenata koji sudjeluju u procesu proizvodnje lučke usluge, od kojih su najvažnija sredstva za rad čiji kapaciteti trebaju odgovarati očekivanoj potražnji za lučkom uslugom.
        Planiranje kapaciteta u luci vrlo je složen zadatak budući da promet ima značajke slučajnog procesa u statističkom smislu. Promet je tereta neravnomjeran; oscilacije prometa u lukama, koje se ne mogu izbjeći niti utvrditi količinski, u sadašnjosti i budućnosti, utječu na problem dimenzioniranja kapaciteta. Iz toga proizlazi potreba planiranja lučkog kapaciteta, posebno kapaciteta lučkih sredstava za rad, što je magistrandica Svjetlana Bešlić odabrala kao problem istraživanja u svojemu magistarskom radu.
        Postoje različite metode planiranja kapaciteta, a u svezi s odabranim problemom istraživanja, Svjetlana Bešlić je postavila hipotezu da se kapaciteti lučkih sredstava za rad mogu planirati primjenom odgovarajućih kvantitativnih metoda, i to teorijom slučajnih procesa.
        Cilj istraživanja ovog rada bio je prikazati načine i mogućnosti te obrazložiti opravdanost primjene slučajnih procesa u planiranju kapaciteta lučkih sredstava za rad.
Da bi se ostvario postavljeni cilj, definirani su ovi zadaci istraživanja:
pojam i vrste lučkih sredstava za rad te njihov kapacitet
pojam i vrste stohastičkih procesa te značajke luke kao stohastičkog procesa
Markovljevi procesi kao vrsta stohastičkih procesa
procesi rađanja i umiranja
pojam i značajke sustava masovnog opsluživanja budući da se Markovljevi procesi mogu tretirati kao modeli sustava masovnog opsluživanja modeli planiranja kapaciteta lučkog sustava primjenom Markovljevih procesa testiranje modela na odabranim primjerima.
        Cjelokupan tekst rada razvrstan je u devet interakcijski povezanih dijelova.
U prvom, uvodnom dijelu definiran je problem koji se namjerava istražiti, postavljena je hipoteza da se kapaciteti lučkih sredstava za rad mogu planirati primjenom teorije slučajnih procesa i definirana je tema magistarskog rada. U skladu s problemom istraživanja postavljen je osnovni cilj koji se može postići rješenjem zadataka istraživanja primjenom odgovarajućih znanstvenih metoda. Pregledno je dana ocjena dosadašnjih istraživanja tretirane problematike, opisane su korištene znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.
        U drugom dijelu s naslovom Sredstva za rad lučkog sustava navedena su obilježja luke kao sustava, definirani su pojmovi lučkog kapaciteta i opisana su sredstva za rad kao najvažnija komponenta lučkog sustava. Budući da je problem istraživanja planiranje kapaciteta lučkih sredstava za rad, objašnjen je pojam i sadržaj planiranja, planiranje iskoristivosti i razvoja kapaciteta sredstava za rad, te utjecaj neravnomjernosti prometa na dimenzioniranje njihova kapaciteta.
        Pojam i vrste stohastičkih procesa naslov je trećeg dijela koji sadrži definiciju, obilježja i vrste stohastičkih procesa. To su matematički objekti/funkcije koje imaju slučajnu komponentu i za koje se tijekom promatranja ne mogu točno unaprijed predvidjeti vrijednosti njihovih trajektorija, što je slučaj u prometnim sustavima, pa tako i u lučkom sustavu.
        U četvrtom dijelu s naslovom Markovljevi procesi dana je definicija i klasifikacija Markovljevih procesa, te istaknuta njihova svojstva budući da upravo ti procesi, kao vrsta stohastičkih procesa, imaju posebnu praktičnu važnost u planiranju prometnih kapaciteta.
        Posebna vrsta Markovljevih procesa jesu procesi rađanja i umiranja, prikazani u petom dijelu s naslovom Procesi rađanja i umiranja. Definicija i osnovna obilježja tih procesa potrebni su za izučavanje sustava masovnog opsluživanja budući da se proces funkcioniranja velikog broja sustava opsluživanja može predstaviti procesom rađanja i umiranja.
        Šesti dio ovog rada s naslovom Sustav masovnog opsluživanja (koji se u literaturi naziva i problem reda čekanja ili sustav posluživanja) sadrži definiciju i značajke sustava opsluživanja. Detaljno su opisani tokovi događaja, razdioba vremena dolazaka u sustav masovnog opsluživanja i razdioba vremena opsluživanja. Definirani su parametri i nabrojani pokazatelji funkcioniranja, te na kraju navedene vrste sustava masovnog opsluživanja prema raznim autorima.
        Sedmi dio ima naslov Markovljevi procesi – modeli analize sustava masovnog opsluživanja. Taj je dio veza između Markovljevih procesa i sustava masovnog opsluživanja koja je prikazana kroz prepoznavanje svojstva stohastičnosti u sustavima masovnog opsluživanja. Potom su opisani diskretni Markovljevi procesi, ergodični Markovljevi procesi i procesi rađanja i umiranja u tim sustavima. Posebno je značajan dio koji se odnosi na zakon vjerojatnosti stanja sustava masovnog opsluživanja i izvode formula za pokazatelje funkcioniranja jednokanalnog i višekanalnog sustava masovnog opsluživanja s beskonačnim brojem korisnika u redu čekanja.
        Najveća pozornost posvećena je osmom dijelu s naslovom Modeliranje kapaciteta lučkog sustava primjenom Markovljevih procesa budući da je u ovom dijelu provjeravana istinitost postavljene hipoteze. Najprije je prikazana primjena teorije općih sustava na lučki sustav. Luka je potom opisana kao sustav masovnog opsluživanja, određeni su osnovni parametri lučkog sustava i prikazan je način izračunavanja pokazatelja funkcioniranja sustava, na temelju kojih se ocjenjuje efikasnost rada luke. Objašnjena je važnost planiranja optimalnog broja pristana, a od postojećih modela planiranja optimalnog broja pristana prikazan je model na temelju ukupnog vremena boravka broda u luci i model na temelju ukupnih troškova čekanja broda i pristana.
        Prethodno prikazani modeli ispitani su na primjeru kontejnerskog terminala riječke luke za koji je provedena statistička analiza broja dolazaka brodova i duljine vremena njihova opsluživanja, a zatim su izračunati pokazatelji funkcioniranja lučkoga kontejnerskog terminala. Na temelju dobivenih rezultata određeno je optimalno rješenje, odnosno optimalan broj pristana lučkoga kontejnerskog terminala.
        Na kraju je predstavljen i Markovljev model planiranja strukture lučkih prekrcajnih sredstava s pomoću kojega se može prognozirati njihova optimalna struktura uz postavljeni kriterij optimizacije.
        Prikazani modeli primjenjivi su ne samo za ilustrirane primjere, već i za ostala prekrcajna sredstva te za bilo koji drugi lučki sustav, to više što se mogu primijeniti u svim procesima opsluživanja koji se javljaju u različitim prometnim granama i tehnološkim procesima.
        U zaključku su sintetizirani osnovni rezultati do kojih se došlo znanstvenim instrumentarijem u rješavanju postavljenih zadataka i ostvarivanju osnovnog cilja ovog rada.
        Magistarski rad Svjetlane Bešlić originalan je znanstveni rad koji daje doprinos tehnologiji prometa i transporta u sljedećem:
Problem planiranja kapaciteta lučkih sredstava za rad obrađen je uzimajući u obzir mogućnosti i uvjete primjene teorije stohastičkih (slučajnih) procesa. To je učinjeno stoga što procesi u prometnim sustavima, pa tako i luci, imaju stohastička obilježja budući da su parametri kojim su definirani ti procesi slučajnog karaktera.
        S obzirom na opsežnost teorije slučajnih procesa, u skladu s predmetom istraživanja, odabrane su vrste slučajnih procesa važne za planiranje prometnih kapaciteta, posebno kapaciteta lučkog sustava.
        Primjenom Markovljevih procesa postavljeni su modeli za praćenje iskoristivosti postojećih kapaciteta i planiranje razvoja budućih kapaciteta lučkih sredstava za rad, s ciljem da se postigne efikasno funkcioniranje lučkog sustava u cjelini. To su: model određivanja optimalnog broja pristana na temelju ukupnog vremena boravka broda te ukupnih troškova čekanja i model određivanja optimalne strukture lučkih prekrcajnih sredstava.
        Prikazani su modeli testirani na konkretnim primjerima, međutim njihova je vrijednost u primjenjivosti ne samo u slučaju promjena uvjeta poslovanja lučkog sustava i različitih vrsta lučkih sredstava za rad, već i u svim procesima opsluživanja koji se pojavljuju u različitim granama prometa.

Dr. sc. Zdenka Zenzerović

Na vrh